Porez na dodanu vrijednost - Predmet oporezivanja
Broj klase:410-01/07-01/417
Urudžbeni broj:513-07-21-01/07-2
Zagreb, 29.05.2007
Porezni i računovodstveni aspekt poslovanja javnih komisionara

Obratili ste nam se upitom u vezi tumačenja poreznih propisa koji se odnose na rad javnih komisionara, posebice glede obračuna poreza na dodanu vrijednost te računovodstvenog evidentiranja prodaje pokretnina u javnim komisionim prodavaonicama u skladu s računovodstvenim i poreznim propisima.

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.

Člankom 141. stavak 3. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 57/96, 29/99, 42/00 - Odluka USRH, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05), propisano je da se prodaja zaplijenjenih pokretnina neposrednom pogodbom obavlja između kupca, s jedne strane i sudskog ovršitelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski ovršitelj pokretnine prodaje u ime i za račun ovršenika, a osoba koja obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun ovršenika.

Javni komisionari ustanovljeni su člankom 143a. Ovršnog zakona, a može im se povjeriti prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku. Neovisno o tome što je ugovor o komisiji i način poslovanja komisionara propisan odredbama članka 785. do 803. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05), na javne komisionare iz članka 143a. Ovršnog zakona primjenjuju se odredbe tog zakona jer su one specijalni propis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima kojim je uređen ugovor o komisiji.

Poslove javnog komisionara prema članku 143b. Ovršnog zakona organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora (u daljnjem tekstu: HGK). Na prijedlog HGK-a nadležno ministarstvo za poslove gospodarstva može dozvoliti da ona poslove javnog komisionara za određeno područje ili neke od poslova javnog komisionara, povjeri fizičkoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova javnog komisionara.

Komisionar ima pravo tražiti predujam za pokriće troškova koje će imati u svezi s preuzetim pokretninama, a predujam mu je dužan platiti ovrhovoditelj. Komisionar ima pravo na nagradu za obavljene poslove i na naknadu troškova što je propisano člankom 143d. Ovršnog zakona.

Nakon obavljene prodaje pokretnine javni komisionar će prema odredbi članka 143i. Ovršnog zakona pokretninu predati kupcu, a iz dobivene kupovnine najprije će namiriti troškove pohrane i prodaje pokretnine i svoju nagradu, a preostali iznos će uplatiti na račun suda.

Odredbama članka 6. Pravilnika o tarifi za naknadu troškova i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti (Narodne novine, broj 13/2006), propisano je da nagrada javnog komisionara pripada komisionaru na ime obavljene usluge za uspješnu prodaju pokretnine, a predstavlja naknadu koja obuhvaća sve radnje koje je komisionar obavio u vezi s prodajom pokretnina koje nisu obuhvaćene naknadom troškova. Člankom 7. istog Pravilnika, propisano je da se kod naplate naknade troškova i nagrade komisionara obračunava porez na dodanu vrijednost, a javni komisionar dužan je kod naplate naknade troškova i nagrade ovrhovoditelj u izdati račun.

Porez na dodanu vrijednost plaća se prema članku 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 90/05), (u daljnjem tekstu Zakon), na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši obavljajući svoju gospodarsku ili drugu djelatnost.

Komisija je poseban način prodaje roba i usluga koja spada u trgovačke usluge. Odredbom članka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 60/96 do 153/05), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), propisano je da poduzetnik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća porez na punu naknadu isto kao i komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun. Kada komisionar isporuči dobro u smislu zakona, tada nastaju dvije isporuke i to isporuka komisionara kupcu i isporuka komitenta komisionaru.

Odredbama članka 17. stavak 1. Pravilnika, propisano je da kad zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela već do izravne dužnikove isporuke kupcu, koja podliježe oporezivanju.

Osnovica poreza na dodanu vrijednost u smislu članka 8. stavak 1. Zakona je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljane usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljane usluge.

U sustavu poreza na dodanu vrijednost obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost pri oporezivanju prema izdanim računima nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluge kako je propisano člankom 17. stavak 1. Zakona i člankom 41. Pravilnika. Porezna obveza nastaje u visini poreza sadržanog u obavljenim i zaračunanim isporukama tijekom obračunskog razdoblja.

Porezna obveza javnog komisionara nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su dobra prodana i u kojem je ispostavljen račun kupcu koji mora sadržavati sve elemente propisane člankom 15. stavak 3. Zakona, a to su: mjesto izdavanja, broj i nadnevak, ime (naziv), adresu i matični broj ili jedinstveni matični broj građana (porezni broj poduzetnika), koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi, iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi i zbroj ni iznos naknade i poreza.

Obveza obračuna i plaćanja poreza na dodanu vrijednost za komitenta - ovršenika nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je primio obračun javnog komisionara o prodaji dobara. Ako takav obračun ima sve elemente računa propisane člankom 15. stavak 3. Zakona, ima značenje izlaznog računa komitenta, što je u skladu s odredbom članka 80. stavak 2. Pravilnika prema kojem se računom smatraju i isprave u kojima isporuke dobara ili usluga zaračunava primatelj isporuke dobara ili usluge, ako su obje strane suglasne da se obračun napravi na taj način. Na obračunu treba staviti oznaku R-1 ili R-2 ovisno o statusu komitenta - ovršenika, jer je taj obračun istovjetan računu.

Javni komisionar pri prodaji dobara ispostavlja račun kupcu u vrijednosti prodane robe čija vrijednost je i osnovica za porez na dodanu vrijednost, međutim ako je u naknadi sadržan i obračunan porez na dodanu vrijednost po stopi 22%, tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja iznosi 18,0328% sukladno članku 57. stavak 5. Pravilnika. Istodobno komisionar sastavlja obračun za prodanu robu primljenu u komisiju koji šalje vlasniku robe odnosno komitentu - ovršeniku, obzirom da su dobra u imovinskom i bilančnom smislu u vlasništvu komitenta sve dok prodajom ne prijeđu u vlasništvo kupca.

Sastavljanje obračuna prodaje za komitenta - ovršenika u istom obračunskom razdoblju kada je dobro prodano kupcu omogućuje komisionaru odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je obvezan platiti dospjeli porez.

Naime, javni komisionar podnosi prijavu poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja što je propisano člankom 18. stavak 1. Zakona. Dospjelu poreznu obvezu iz obračunskog razdoblja temeljem računa izdanog kupcu za prodanu robu primljenu u komisiji javni komisionar iskazuje na rednom broju II.2. obrasca PDV. Dospjeli pretporez iz komisijske prodaje javni komisionar iskazuje na rednom broju III.2. obrasca PDV, temeljem ispostavljenih obračuna za komitenta - ovršenika u obračunskom razdoblju. Komitent -ovršenik dospjelu poreznu obvezu iskazuje na rednom broju II.2. obrasca PDV, temeljem izdanog računa, odnosno obračuna za robu prodanu u komisiji, u obračunskom razdoblju.

U slučaju kada je komitent - ovršenik pravna ili fizička osoba koja nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, komisionar nema osnove za odbijanje pretporeza, jer roba potječe od osobe koja ne može izdati račun u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, temeljem kojih se može ostvariti pravo na odbitak pretporeza. Stoga komisionar u ovom slučaju plaća porez na dodanu vrijednost koji je naplatio od kupaca dobara.

Obzirom da je u ovršnom postupku temeljem članka 143d. Ovršnog zakona, o vrtio voditelj dužan javnom komisionaru platiti predujam, napominjemo da javnom komisionaru u smislu članka 7. stavak 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su naplaćeni. Za primljene predujmove treba ispostaviti račun prema članku 15. stavak 3. Zakona.

Javni komisionar u ovršnom postupku nema obveze prema komitentu - ovršeniku, nego prema ovrhovoditelju kojem na temelju potpisanog ugovora izdaje račun sukladno članku 15. stavak 3. Zakona, u kojem obračunava naknadu troškova i nagrade za obavljene usluge, odnosno obavljene poslove prodaje zaplijenjenih pokretnina. Navedene naknade podliježu obračunu poreza na dodanu vrijednost obzirom da je riječ o oporezivim isporukama iz članka 2. stavak 1. Zakona.

Prema navodima iz dopisa, razvidno je da će poslove javnog komisionara obavljati poduzetnici, trgovačka društva i fizičke osobe, uz naknadu. Komisioni poslovi nisu nova djelatnost gospodarskih subjekata, već je to gospodarska djelatnost koju obavljaju mnogi poduzetnici kao svoju redovnu djelatnost, od koje ostvaruju prihod, dobit i dohodak, kao i od bilo koje druge djelatnosti. I javni komisionari poslovat će na isti način, uz posebnost ugovora s Hrvatskom gospodarskom komorom, koji će im osigurati posao s nekim posebnostima vezanim za postupak ovrhe. Sukladno tome, i porezne obveze glede ostvarenih rezultata, dobiti ili dohotka, neće se razlikovati od ostvarenih u drugim djelatnostima.

Prema navedenom, u svezi oporezivanja prema odredbama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05 i 57/06), i Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04), nema računovodstvenih i poreznih posebnosti za djelatnost javnih komisionara u odnosu na druge komisionare. Posebnosti bi se mogle javiti u slučaju da Komora obavlja djelatnost javnog komisionara, što za sada nije slučaj.

 

Povratak na prethodnu stranicu