Porez na dodanu vrijednost - Porezna osnovica
Broj klase:351-01/05-01/27
Urudžbeni broj:513-07-21-01/05-3
Zagreb, 23.12.2005
Troškovi nastali u svezi prikupljanja otpadne ambalaže
Na upit u svezi obveze obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost na iznose koje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nadoknađuje trgovačkim društvima za troškove nastale u svezi prikupljanja otpadne ambalaže za pića i napitke odgovaramo u nastavku.
U upitu se navodi da prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu ("Narodne novine", br.97/05) trgovačka društva koja su definirana kao prodavatelji, obvezna su od 01. siječnja 2006. godine kupcima (potrošačima) koji vraćaju otpadnu ambalažu za jednokratnu uporabu za pića i napitke isplatiti naknadu u iznosu od 0,50 kuna po jedinici vraćene ambalaže. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dužan je prodavatelju nadoknaditi isplaćene naknade potrošačima za vraćenu ambalažu u iznosu od 0,50 kn/jedinici, te za pokriće poslova skupljanja ambalaže za pića i napitke isplatiti naknadu u iznosu od 0,15 kn/jedinici.
Odredbama članka 2. stavka l. točka l a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br. 47/95 do 90/05), propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
U članku 8. stavak l. Zakona, propisano je da je osnovica poreza na dodanu vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe, što se smatra prolaznim stavkama u smislu članka 51. stavak 10. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br.60/96 do 77/04-ispravak).
Prema navedenom, kad prodavatelji u ime i za račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplaćuju potrošačima iznos od 0,50 kuna po jedinici vraćene ambalaže za pića i napitke za jednokratnu uporabu ne radi se o oporezivoj isporuci već o prolaznim stavkama u smislu članka 8. stavka 1. Zakona i članka 51. stavka 10. Pravilnika.
Naknada za pokriće poslova skupljanja ambalaže za pića i napitke koju u iznosu od 0,15 kn/jedinici Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplaćuje prodavateljima predstavlja naknadu za obavljenu uslugu. Trgovačko društvo koje prikuplja vraćenu otpadnu ambalažu dužno je prema članku 15. stavku 3. Zakona ispostaviti račun Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za obavljenu uslugu sa svim propisanim elementima i na primljena sredstva preračunanom stopom od 18,0328 % izračunati poreznu obvezu sukladno članku 57. stavku 2. Pravilnika.
U svezi pitanja može li trgovačko društvo fakturirati Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uslugu prikupljanja ambalaže ako mu to nije registrirana djelatnost upućujemo vas na članak 35. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 i 118/03), koji propisuje da osim djelatnosti upisane u trgovačkom registru, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti za koju je upisano u trgovački registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.
Pitanje o mogućnosti izdavanja bona kupcu za vraćenu ambalažu koji će on na blagajni zamijeniti za gotovinu ili će mu se za iznos bona umanjiti račun za kupnju proizvoda u prodavaonici u svezi je sa platnim prometom pa je potrebno obratiti se Hrvatskoj narodnoj banci radi tumačenja Zakona o platnom prometu.
Nadalje, pitanje manjka u blagajni nastalog zbog isplate potrošačima za vraćenu ambalažu riješeno je odredbom članka 11. stavak 7. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, gdje ju rečeno da je prodavatelj dužan količinu vraćene ambalaže i isplaćene iznose naknade potrošačima posebno evidentirati putem elektroničke blagajne ili drugim sredstvom elektroničke pohrane podataka. Dakle, potrošač za vraćenu ambalažu mora dobiti gotov novac (kune), a samo o njegovoj volji ovisi hoće li taj novac potrošiti za kupovinu robe u prodajnom objektu gdje je ambalažu vratio ili neće.
Ako potrošač odluči umjesto povrata gotovog novca, u prodajnom objektu kupiti neku robu, prodavatelji su dužni za isporučenu robu ispostaviti račun i obračunati porez na dodanu vrijednost prema članku 8. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Na pitanje da li se umanjuje osnovica poreza na dodanu vrijednost po ispostavljenim računima za prodanu robu ako se isplata naknade potrošačima evidentira putem blagajni koje su povezane na postojeći sustav prodavaonice za prodaju robe, odgovaramo kako slijedi.
Obzirom da je člankom 8. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano da je osnovica poreza na dodanu vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, osnovica za oporezivanje prodane robe je iznos koji kupac treba platiti za prodanu robu. Prodaja dobara iz prodavaonice potrošačima je odvojeni dio radnog procesa od skupljanja nepovratne ambalaže za pića i napitke, čiji povrat prodavatelj nadoknađuje potrošačima i predstavlja prolaznu stavku prodavatelju. Stoga se utržak od prodaje robe ne može umanjivati za iznos vraćenog novca za preuzetu ambalažu, na način da se time umanji osnovica za oporezivanje prodanih dobara.
Povratak na prethodnu stranicu