Porez na dodanu vrijednost - Porezni obveznik
Broj klase:410-19/09-01/219
Urudžbeni broj:513-07-21-01/09-1
Zagreb, 31.12.2009
Prijava u registar i brisanje iz registra obveznika poreza na dodnu vrijednost od 01.01.2010.

 

Na temelju odredbi članka 6. točke 7. i 15. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine, broj 67/01, 94/01 i 177/04), radi jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09. - u daljem tekstu: Zakon), i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 149/09 - u daljem tekstu: Pravilnik), u svezi s postupanjem pri prijavi u registar i brisanju iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost od 01.01.2010. godine nadalje, državni tajnik, ravnatelj Porezne uprave daje

 

 

UPUTU

o prijavi u registar i brisanju iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost

od 01.01.2010. godine  

 

        

         Prema odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 87/09) poduzetnik čija je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga iz članka 2. stavka 1. točke 1. Zakona, nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su prema člancima 11. i 11.a Zakona oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 85.000,00 kuna postaje poreznim obveznikom poreza na dodanu vrijednost.

Prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, odnosno odredbe o vrijednosti isporuka većoj od 85.000,00 kn ne odnose se na inozemnog poduzetnika koji na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga iz članka 2. stavka 1.  točke 1. Zakona, osim usluga za koje je domaći primatelj usluga obvezan obračunati i uplatiti porez temeljem članka 19. stavka 2. Zakona.

 

PRIJAVA U REGISTAR OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

 

Poduzetnici koji su do 01.01.2010. obavljali  isključivo oslobođene isporuke

 

Člankom 11. Zakona propisano je da su plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene isporuke dobara i usluga u određenim djelatnostima od javnog interesa. Navedene djelatnosti oporezuju se na način da su određene isporuke dobara i usluga od javnog interesa oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako ih obavljaju ustanove, tijela sa javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode koje Republika Hrvatska priznaje kao takve i te isporuke oslobođene su poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza. Međutim, ako te iste ustanove, tijela ili organizacije istovremeno obavljaju i isporuke koje nisu oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost tada će od 01.01.2010. za taj dio svog poslovanja postati obveznici poreza na dodanu vrijednost sa pravom na odbitak pretporeza.

Plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema članku 11. Zakona oslobođene su:

-          univerzalne poštanske usluge i isporuke pratećih dobara uz te usluge,

-          usluge bolničke i medicinske njege koje se obavljaju temeljem javnih ovlasti, te isporuke dobara vezanih uz liječenje,

-          usluge i isporuke dobara vezane uz liječenje što ih obavljaju doktori medicine, stomatologije, psiholozi, medicinske sestre, primalje, fizioterapeuti i biokemijski laboratoriji u privatnoj praksi,

-          isporuke ljudskih  organa, krvi, majčinog mlijeka,

-          usluge zubnih tehničara u privatnoj praksi, te isporuke zubnih nadomjestaka koje obave zubni tehničari i stomatolozi,

-          usluge što ih, uz propisane uvjete, za svoje članove obavljaju udruženja osoba koje obavljaju djelatnosti oslobođene poreza,

-          usluge i isporuke dobara vezane uz socijalnu skrb, zaštitu djece i omladine, obrazovanje, nastava koju u obrazovnim ustanovama održavaju neovisni nastavnici, ustupanje osoblja vjerskih organizacije u točno određene svrhe,

-          isporuke dobara i usluge koje obave udruge i neprofitne organizacije čiji su ciljevi, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi,

-          usluge i s njima povezane isporuke dobara javnih ustanova u kulturi i drugih organizacija u kulturi koje se takvima smatraju prema propisima Republike Hrvatske, te isporuke umjetničkih organizacija i samostalnih umjetnika,

-           usluge i isporuke dobara kad organizacije humanitarnog, socijalnog karaktera, škole, bolnice i slično organiziraju  priredbe na kojima se prikupljaju sredstva u njihovu korist,

-          usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba kad te usluge obavljaju ovlaštena tijela u posebno izrađenim vozilima i

-          pretplata za obavljanje djelatnosti javnog radija ili televizije prema odredbama posebnih propisa.

 

Prema članku 11.a Zakona bez prava na odbitak poreza na dodanu vrijednost kao pretporeza oslobođene su transakcije u okviru osiguranja i reosiguranja kao i usluge posrednika i zastupnika u osiguranju te određene financijske usluge kao što su ugovaranje kredita, kreditnih garancija, transakcije u vezi štednih i tekućih računa, plaćanja, transfera, dugova, čekova i drugim prenosivim vrijednosnim papirima osim naplate dugova, transakcije u vezi valuta, novčanica, kovanica koje služe kao zakonsko sredstvo plaćanja, te transakcije u vezi s udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima kao i usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima.

Plaćanja poreza oslobođeno je priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima,  igara klađenja i igara na sreću na automatima.

Od plaćanja poreza oslobođen je najam stambenih prostorija, te promet zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska narodna banka.

 

Navedena oslobođenja odnose se na točno propisane isporuke dobara i usluga. Međutim, ako poduzetnici osim tih isporuka obavljaju i druge isporuke koje su oporezive porezom na dodanu vrijednost obveznici su poreza na dodanu vrijednost za te isporuke uz  pravo na odbitak pretporeza. Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su isporuke dobara koja se koriste isključivo za isporuke oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako pri njihovoj nabavi ili uporabi nije bio moguć odbitak pretporeza.

Člankom 11.a, stavak 3. Zakona i člankom 83. Pravilnika propisano je da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje pri odobravanju kredita koji je povezan sa isporukom dobara i usluga, a te transakcije podliježu oporezivanju poreznom stopom kojom je oporeziva glavna transakcija. Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje zbog pojednostavljenja pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prije svega zbog  prava na odbitak pretporeza, jer bi u protivnom porezni obveznik koji, primjerice, obavlja samo oporezive isporuke dobara i usluga kao osnovnu djelatnost, a samo povremeno odobrava kredite za isporučena dobra trebao vršiti podjelu odbitka pretporeza, jer obavlja uslugu oslobođenu od plaćanja poreza na dodanu vrijednost temeljem članka 11.a, točka c) Zakona.

 

Poduzetnici koji obavljaju isporuke oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost iz članka 11. i 11.a Zakona i isporuke oporezive porezom na dodanu vrijednost, postaju porezni obveznici od 1. siječnja 2010. ako su im isporuke koje bi bile oporezive u prethodnoj godini veće od 85.000,00 kuna i najkasnije do 15. siječnja 2010. podnose prijavu za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, kako je propisano odredbom članka 40. stavak 5. Pravilnika. To su poduzetnici koji su do 01.01.2010. bili oslobođeni poreza na dodanu vrijednost za sve isporuke dobara i usluga i nisu bili obveznici poreza na dodanu vrijednost kao što su banke, štedionice i štedno-kreditne organizacije, društava osiguranja i reosiguranja, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, ustanove za dječju skrb i skrb za mladež, predškolske, osnovno, srednje i visokoškolske ustanove, ustanove učeničkog i studentskog standarda, vjerske zajednice i ustanove, kulturne ustanove i samostalni umjetnici.

Prema tome, ako naprijed navedeni poduzetnici ne obavljaju isključivo isporuke koje su propisane u članku 11. i 11.a Zakona postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost za isporuke koje nisu navedene kao oslobođene u tim člancima Zakona.

 

Inozemni poduzetnici

 

Inozemni poduzetnik koji u RH obavlja usluge oporezive u tuzemstvu, za koje je tuzemni poduzetnik obvezan obračunati i platiti  porez na dodanu vrijednost ne postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost u RH, međutim postaje poreznim obveznikom ako isporuke dobara ili usluge obavlja fizičkoj ili pravnoj osobi koja nije poduzetnik. Ako u tuzemstvu nabavlja i isporučuje dobara inozemni poduzetnik postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost i stoga je prije početka obavljanja oporezivih isporuka dobara (i određenih usluga) u tuzemstvu obvezan imenovati poreznog zastupnika (članak 6.a Zakona i čanak. 36. st. 2. Pravilnika).

 

Prijava u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost poduzetnika koji počinju s obavljanjem djelatnosti

 

Neke ranije odredbe Zakona o upisu u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost od 01.01.2010. nisu se mijenjale, te i nadalje ostaju na snazi odredbe o upisu u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost :

 

- poduzetnika iz članka 2. stavka 3. Zakona, koji su u tekućoj godini obavili oporezive isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa iz članka 22. stavka 1. Zakona, postaju porezni obveznici od 1. siječnja iduće godine i najkasnije do 15. siječnja te godine Poreznoj upravi podnose prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (čl. 40. stavak 1. Pravilnika),

- poduzetnici koji su u tekućoj godini (2009.) počeli s obavljanjem djelatnosti i poslovali tijekom dijela kalendarske godine i ako su obavljene oporezive isporuke u razdoblju u kojem su poslovali svedene na godišnju razinu veće od 85.000,00 kuna, postaju porezni obveznici od 1. siječnja iduće godine i najkasnije do 15. siječnja te godine podnose prijavu za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (čl. 40. stavak 2. Pravilnika).

- poduzetnika koji počinju s obavljanjem djelatnosti i žele da se na njih primjenjuju odredbe članka 22. stavak 2. Zakona u istoj godini u kojoj su počeli s obavljanjem djelatnosti obvezni su Poreznoj upravi podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s prvim poduzetničkim aktivnostima, a najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga koja podliježe oporezivanju (čl. 40. stavak 3. Pravilnika) i

- poduzetnika koji su počeli s obavljanjem djelatnosti i isporukama dobara i usluga, a u tekućoj i vjerojatno u idućim godinama neće imati isporuke koje bi bile oporezive preko 85.000,00 kuna godišnje, mogu do kraja tekuće godine tražiti da se na njih od 1. siječnja iduće godine primjenjuju odredbe članka 22. stavak 2. Zakona (čl. 40. stavak 4. Pravilnika).

Prijavu za upis u registar obveznika PDV-a ovi poduzetnici podnose  na obrascu P-PDV 1.

 

 

UPIS PODUZETNIKA U REGISTAR OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

 

1. Poduzetnici koji obavljaju isporuke oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost iz članka 11. i 11.a Zakona, a obavljaju  i isporuke oporezive porezom na dodanu vrijednost, postaju porezni obveznici od 1. siječnja 2010. ako su im isporuke koje bi bile oporezive, u prethodnoj godini bile veće od 85.000,00 kuna i najkasnije do 15. siječnja 2010. obvezni su podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (čl. 40. stavak 1. i  5. Pravilnika).

Iznimno, ako neki od tih poduzetnika do krajnjeg datuma za podnošenje prijave za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, odnosno do 15.01.2010.godine, nisu u mogućnosti utvrditi stvarni iznos isporuka koje bi bile oporezive na temelju podataka o ostvarenom prometu za 2009. godinu mogu to učiniti na  temelju procjene toga prometa (članak 40. stavak 6. Pravilnika).

 Ti poduzetnici su obvezni, temeljem odredbi članka 40. Pravilnika, podnijeti prijavu u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na obrascu P-PDV 1.

Po primljenoj prijavi za ulazak u sustav PDV-a na obrascu P-PDV 1 Porezna uprava upisuje poduzetnika u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.    

 

Prijavu za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ne podnose poduzetnici koji obavljaju isključivo isporuke iz članka 11. i 11.a Zakona koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza (čl. 40. stavak 8. Pravilnika).

 

2. Prijava inozemnog poduzetnika u registar obveznika PDV-a podnosi se na obrascu P-PDV 2. Porezni zastupnik pri podnošenju prijave u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost za inozemnog poduzetnika kojeg zastupa u obrascu P-PDV 2 navodi opće podatke o inozemnom poduzetniku, odnosno zastupanom poreznom obvezniku i to: naziv odnosno ime i prezime poreznog obveznika, državu i adresu sjedišta, te porezni broj u državi sjedišta, podatke o obliku vlasništva, djelatnosti koju obavlja poduzetnik i predviđenom razdoblju obavljanja isporuka u RH, te osobni identifikacijski broj inozemnog poduzetnika što ga je inozemnom poduzetniku dodijelila Porezna uprava nakon što je poreznom zastupniku koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova poreznog zastupnika izdala rješenje kojim mu se odobrava porezno zastupanje. U Prijavi se navode i opći podaci o poreznom zastupniku kao što su naziv odnosno ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa.

         Uz prijavu potrebno je priložiti punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju, potvrdu porezne uprave države u kojoj porezni obveznik ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik te izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području RH.

 Porezni zastupnik isto tako mora obavijestiti Poreznu upravu  o datumu prestanka obavljanja isporuka inozemnog poreznog obveznika u tuzemstvu i u njegovo ime podnijeti zahtjev za izlaz iz sustava poreza na dodanu vrijednost. Porezna uprava će u tom slučaju brisati inozemnog poduzetnika iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost i o tome donijeti rješenje, ali tek nakon što utvrdi da je porezni obveznik odnosno porezni zastupnik predao konačni obračun poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K i podmirio porezne obveze do dana izvješćivanja Porezne uprave o prestanku obavljanja isporuka dobara i usluga inozemnog poreznog obveznika u tuzemstvu.

 

 

BRISANJE IZ REGISTRA OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

 

Načelno, za izlazak iz sustava PDV-a mjerodavna je visina (manje od 85.000,00 kn) ostvarenih oporezivih isporuka dobara i usluga u prethodnoj godini (za porezne obveznike koji su postali porezni obveznici po sili zakona, odnosno koji su u prethodnoj godini obavili  oporezive isporuke iznad propisanog iznosa). Poduzetnik podnosi nadležnoj Ispostavi Porezne uprave zahtjev za izlaz iz sustava PDV-a do 15. siječnja 2010. godine.

Vezano na izmjene Zakona od 01.01.2010. godine iz sustava PDV-a izlaze porezni obveznici koji su do 31.12.2009. obavljali oporezive isporuke, ako od 01.01.2010. obavljaju isključivo oslobođene isporuke kao što su zubni tehničari, koji obavljaju privatnu praksu i ne obavljaju druge isporuke koje bi bile oporezive da bi po tom osnovu morali biti u sustavu PDV-a.

Nadležna ispostava Porezne uprave može, po potrebi, izvijestiti porezne obveznike kod kojih će doći do promjene, odnosno  koji od 01.01.2010. obavljaju isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga, te po sili Zakona izlaze iz sustava PDV-a da su, prema odredbi članka 34. Pravilnika obvezni  podnijeti zahtjev za izlaz iz sustava poreza na dodanu vrijednost. Na zahtjevu porezni obveznik mora navesti da li obavlja isključivo isporuke dobara i usluga oslobođene poreza na dodanu vrijednost.

Nakon toga Porezna uprava donosi rješenje o brisanju obveznika iz sustava poreza na dodanu vrijednost.

 

Ispravak pretporeza

 

Ispravak pretporeza pri izlasku iz sustava poreza na dodanu vrijednost moraju obaviti sve pravne i fizičke osobe koje nastavljaju djelatnost ako se, kako je propisano odredbom članka 142. Pravilnika, glede nekog gospodarskog dobra, unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe, promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza. U tom slučaju se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina uzima razdoblje od deset godina.

Pod početkom uporabe u smislu stavka 1. ovoga članka razumijeva se obračunsko razdoblje u kojemu je odbijen (neodbijen) pretporez.

Gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poduzeća.

Razdoblje za ispravak pretporeza kod nekretnina iznosi deset godina to jest 120 obračunskih razdoblja, a kod ostalih gospodarskih dobara pet godina to jest 60 obračunskih razdoblja od obračunskog razdoblja početka uporabe kada je dobro nabavljeno ili proizvedeno i odbijen pretporez. Ispravak pretporeza provodi se odjednom za razdoblje od promjene uvjeta do kraja razdoblja ispravka  pretporeza (članak 143. stavak 1. Pravilnika), osim u slučaju da pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna.

 

 Prijelaz na oporezivanje prema članku 22. Zakona kao i prestanak obavljanja oporezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobođenih poreza bez prava na odbitak pretporeza iz članka 11. i 11.a Zakona te prestanak obavljanja oslobođenih isporuka iz članka 11. i 11.a Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza (čl. 144. st. 2. Pravilnika).

Stoga porezni obveznici koji su do 01.01.2010. obavljali oporezive isporuke dobara i usluga (primjerice: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, leasing društva) a u 2010. godini uz te isporuke počinju obavljati i isporuke koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost dužni su utvrditi koja  dobra nabavljena prije stupanja na snagu Zakona koriste za obavljanje oporezivih ili oslobođenih isporuka, odnosno koja se u cijelosti ne mogu pripisati oporezivim ili oslobođenim isporukama i napraviti ispravak poreza na dodanu vrijednost. Za dobra koja im služe za obavljanje oporezivih isporuka porezni obveznici i dalje imaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti i ne rade ispravak pretporeza.

Ispravak pretporeza za dobra za koja se može utvrditi da služe isključivo za obavljanje oslobođenih isporuka trebaju iskazati u PDV obrascu za prvo obračunsko razdoblje 2010. godine odjednom do kraja razdoblja za ispravak.

 

Porezni obveznici utvrđuju postotak iznosa pretporeza koji se odnosi na isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza i za koje nemaju pravo na odbitak pretporeza, pa za dio za koji nemaju pravo na odbitak moraju napraviti ispravak pretporeza. Ako je došlo do promjene postotka za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza ispravak pretporeza obavlja se godišnje za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste dijelom za obavljanje oporezivih isporuka i dijelom za obavljanje oslobođenih isporuka, u odnosu na početnu godinu korištenja temeljem članka 144. stavak 6. Pravilnika. Porezni obveznik ispravak pretporeza za gospodarska dobra obavlja na temelju utvrđenog postotka iz članka 146. stavka 7. Pravilnika. Porezni obveznik dužan je utvrditi promjenu tog postotka, a obavljeni ispravak pretporeza prema navedenim odredbama za dobra nabavljena prije 31.12.2009. godine iskazuje u konačnoj prijavi poreza na dodanu vrijednost na obrascu PDV-K  za 2010. godinu.

 

Napominjemo da porezni obveznici iz članka 11. i 11.a kod kojih dolazi do promjena uvjeta mjerodavnih za oporezivanje, jer počinju obavljati oporezive isporuke, ne mogu ispraviti pretporez za gospodarska dobra nabavljena prije 01.01.2010. godine prema odredbi članka 26. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

 

 

Porezni obveznici koji izlaze iz sustava poreza na dodanu vrijednost, ali nastavljaju obavljati registriranu djelatnost prema članku 115. st. 3. i  4. i članku  142. Pravilnika obvezni su:

 

  1. provesti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za koju je korišten pretporez i
  2. sačiniti konačni obračun PDV-a za 2009. godinu

 

Porezni obveznici koji porez na dodanu vrijednost plaćaju prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge (obveznici poreza na dobit) predaju konačni obračun PDV-a do kraja travnja 2010. godine za 2009. godinu, a porezni obveznici koji porez na dodanu vrijednost plaćaju prema naplaćenim naknadama za isporučena dobra i obavljene usluge (obveznici poreza na dohodak), do kraja veljače 2010. godine za 2009. godinu.

Tako će, primjerice, obzirom da su od 01.01.2010. godine poreza na dodanu vrijednost oslobođene usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi kada ih obavljaju obiteljski domovi, ti porezni obveznici morati izvršiti ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje. Ako će takav porezni obveznik nadalje obavljati isključivo oslobođene isporuke  ispravak pretporeza iskazati će u obrascu PDV-K za 2009. godinu.

Isto se odnosi i na zubne tehničare u privatnoj praksi koji su bili redovni porezni obveznici, a od 01.01.2010. obavljaju isključivo isporuke dobara i usluga iz članka 11. Zakona i oslobođeni su poreza na dodanu vrijednost, te prema odredbi članka 144. stavak 4. Pravilnika moraju provesti ispravak pretporeza za sva gospodarska dobra, ako za njih nije isteklo razdoblje ispravka pretporeza prema članku 142. i 143. Pravilnika. Oni podnose konačni obračun PDV-a za 2009. godinu do kraja veljače 2010. godine. To se ne odnosi na trgovačka društva koja obavljaju isporuke zubnih nadomjestaka ili usluge zubnih tehničara.

 

Povratak na prethodnu stranicu